Zašto je jod važan za tijelo
Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti jod, stoga je važno osigurati dovoljan unos. Unos joda soli i prehranom dovoljan je samo za minimalne potrebe organizma. Za mnoge organe, međutim, joda ponestane. Najpoznatiji je kao nužan za proizvodnju hormona u štitnjači, a time i prevenciju gušavosti. Svakoj stanici u našem tijelu za njeno ispravno djelovanje trebaju hormoni štitnjače. Međutim, pogrešno je vjerovati da jod moraju dodavati samo žene, trudnice i osobe s ozbiljnijim zdravstvenim problemima (sa štitnjačom itd.). Jod hrani svaku stanicu u našem tijelu i neophodan je za normalno djelovanje svih organa, tkiva i procesa u tijelu. Nalazi se u svakom tkivu i organu čovjeka.
Kako provjeriti imamo li manjak joda?
Možemo provesti jednostavan test koji pokazuje da li tijelu nedostaje joda: 1–2 kapi otopine Lugolove otopine nanesite na područje tijela gdje je koža tanja (unutarnja strana zapešća, pregib na laktu, na koljenu) – za najbržu upijanje. Promatrajte koliko dugo treba smeđoj mrlji na koži da nestane. Ako mrlja nestane prije što prođe 10 sati, sigurno je riječ o manjku joda.
Unosimo li dovoljno joda iz soli?
Danas je najvažniji izvor joda jodirana sol, a u jodu ima premalo joda da bi se zadovoljile potrebe ljudskog tijela. Jod iz soli dovoljan je samo za sprječavanje gušavosti, ali ne i za unošenje dovoljnih količina joda u tijelo. Osim toga uglavnom koristimo rafiniranu sol koja nije prikladna. Više o istinama i zabludama o jodiranoj soli pročitajte ovdje. Dr. David Brownstein smatra se jednim od najvećih stručnjaka za jod na svijetu i savjetuje uporabu isključivo nerafinirane soli. Rafinirana je sol bez života jer ne sadrži minerale, a također je izložena otrovnim kemikalijama kako bi se postigla bijela boja.
Nedostatak joda i potreba za dodatnim unosom
Nekoliko studija, slovenskih i stranih, dokazalo je da uporaba jodirane soli ne zadovoljava potrebe tijela. Danas nam je potrebno više joda nego prije 100 godina jer je hrana više osiromašena (u tlu nedostaje jod). Osim toga svakodnevno smo izloženi tvarima koje istiskuju jod i sprječavaju vezanje joda u tijelu (klor, brom, fluor). Također, na nedostatak joda utječu i zagađenost, kemikalije u hrani, prerađena hrana i perklorat u vodi (oštećuje transport joda u stanice).
Koje su prednosti joda i zašto je jod nužan mineral?
Sve više istraživanja dokazuje mnoge druge prednosti joda pored prevencije guše.
- Jod je odgovoran za proizvodnju hormona u tijelu koji su neophodni za pravilno djelovanje imunološkog sustava i mozga.
- Jod ima važnu ulogu u kontroli metabolizma, mentalne koncentracije i razine energije.
- Konzumacija joda pomaže tijelu u izlučivanju olova, aluminija, kadmija, arsena i žive te ga štiti od fluora, broma, klora.
- Nakon dugogodišnjih istraživanja dr. David Derry zaključio je da ima antibakterijska, antiparazitska, antivirusna svojstva i da je daleko najbolje dezinfekcijsko sredstvo koje znamo.
Procesi u tijelu kojima je neophodan jod:
- razvoj embrija (osobito mozga),
- koliko brzo se stare stanice zamjenjuju novima,
- proizvodnja sperme i testosterona,
- djelovanje reproduktivnih organa (jajnici, maternica),
- koliko brzo sagorijevaju kalorije i pretvaraju se u energiju,
- kako brzo se hrana kreće kroz probavni trakt,
- brzina pulsa,
- djelovanje svih žlijezda (nadbubrežna žlijezda, gušterača, štitnjača),
- tegobe s prostatom, nedostatak testosterona.
Kojim organima najviše treba jod za djelovanje?
Količina joda u ljudskom tijelu je između 30 i 50 mg te se nalazi uglavnom u žlijezdama (štitnjača, gušterača, nadbubrežna žlijezda) i reproduktivnim tkivima (jajnici, dojke, prostata). Štitnjača u prosjeku sadrži 9 mg joda, a dodavanjem ga zadržava do 50 mg. Jajnici (odmah iza štitnjače) imaju najveću koncentraciju joda u tijelu. Za pravilno djelovanje štitnjača zahtijeva 6 mg joda dnevno, tkivo dojki 5 mg, a druga tkiva (nadbubrežne žlijezde, prsna žlijezda, jajnici, hipofiza itd.) oko 2 mg joda dnevno. Jod je također prisutan u moždanoj tekućini, želučanoj sluznici i koži (oko 20 % ukupnog joda u tijelu nalazi se u znojnim žlijezdama, u koži).
Koji su simptomi nedostatka joda:
- kronični umor i niska razina energije,
- slabost mišića,
- neočekivano dobivanje na masi,
- poteškoće u koncentraciji, učenju,
- suha koža, promijenjen izgled kože,
- gubitak kose,
- zatvor,
- depresija,
- promijenjeni otkucaji srca (slabi i spori),
- osjećaj hladnoće,
- problemi u trudnoći, s dojenjem ili začećem,
- menstrualni problemi.
Što nedostatak joda znači za naše tijelo
- Odgovarajući dnevni unos joda sprječava bolesti tkiva ovisnih o jodu (jajnici, dojke, prostata, štitnjača). Jod iskorištava svaki hormonski receptor u tijelu zato nedostatak joda uzrokuje disfunkciju hormona.
- Svim našim žlijezdama u tijelu također treba jod za normalno djelovanje. Nedostatak joda može ostaviti posljedice u nadbubrežnoj i prsnoj žlijezdi, hipotalamusu, osi hipofize i cijelom endokrinom sustavu.
- Nedostatak joda može utjecati na neplodnost, mentalnu zaostalost, smanjene intelektualne sposobnosti itd.
- Osim toga se smatra da je nemoguće imati uravnotežen imunološki sustav bez odgovarajuće razine joda u tijelu i da jod pomaže u pravilnom iskorištavanju proteina – svakome tko ima manjak joda također nedostaju proteini.
- Nedostatak joda uzrokuje gušavost, debljanje i veću vjerojatnost nepravilnih struktura u tkivima (ciste).
Koji su prirodni izvori joda i kako riješiti nedostatak joda?
Prirodni izvor joda su morske ribe, školjke, rakovi, morske alge, neuporedivo ga je manje u nekim drugim namirnicama (slatkovodne ribe, jaja, meso, tamnozeleno povrće, određeni mliječni proizvodi. U tim namirnicama nema dovoljno joda, a njegov sadržaj ovisi i o sadržaju joda u tlu. Ako želite svom tijelu osigurati dovoljan dnevni unos, svakodnevno biste trebali jesti morsku ribu jer je ona najveći izvor joda. Osim toga, hrana toplinskom obradom gubi jod (pri kuhanju morske ribe gubi se oko 60 % joda, pri pečenju 20 %).
Preporučene dnevne količine unosa joda koje predlaže Svjetska zdravstvena organizacija (150 mg za odraslu osobu) samo sprječavaju gušavost, ali nažalost te količine ne osiguravaju optimalno djelovanje štitnjače te endokrinog i imunološkog sustava. Stoga sve više istraživanja otkriva da je nužno dodavanje joda. Čak i konzumacija jodirane soli ne zadovoljava stvarne potrebe tijela za jodom.
Kako upotrebljavati Lugolovu otopinu?
Pomoću kapaljke u bočici Lugolove otopine unesite 2 kapi u čašu vode ili soka i popijte jednom dnevno.
Jod možete unijeti i kroz kožu. Nanesite dvije kapi jednom dnevno na tijelo gdje je koža najtanja (unutarnja strana zapešća). Za nekoliko sati žućkasta će mrlja nestati što znači da je jod, zajedno s jodidom, apsorbirao u organizam.
Uporaba kao antiseptika: na ranu nježno nanesite nekoliko kapi ili na sterilnu gazu i tapkajte ranu njome. Nakon što se jod na rani osuši, pokrijte ranu sterilnim zavojem ili gazom. Zamijenite gazu 1× dnevno ili po potrebi.
Lugolova otopina sadrži jod i kalijev jodid. Izvor joda je elementarni jod. Otapalo je demineralizirana voda. Koncentracija mase otopine je 12 %. Lugolova se otopina priprema prema izvornoj metodi dr. Hulde Clark.
100 g proizvoda sadrži: 88,34 g demineralizirane vode, 3,88 g joda, 7,77 g kalijevog jodida.
1 kap (23 mg) sadrži 20,31 mg vode, 0,89 mg joda, 1,78 mg kalijevog jodida.
Zašto upotrebljavamo Lugolovu otopinu, a ne čisti jod?
Jod nije najtopljiviji u vodi, a dr. Lugol je utvrdio da se topljivost joda povećava dodavanjem kalijevog jodida. Počeo je koristiti otopinu (5 % joda i 10 % kalijevog jodida) koja se i danas naziva Lugolova otopina. Inače Lugolovu otopinu pripremamo prema originalnom receptu dr. Hulge Clark.
Dr. Brownstein tvrdi da se maksimalni terapijski učinak postiže ako se upotrebljava kombinacija joda i jodida, a ne samo joda – što Lugolova otopina i jest. Tijelu su potrebna oba oblika joda za djelovanje. Tkiva dojke, prostate i želuca prvenstveno trebaju jod, dok štitnjača, gušterača i koža daju prednost jodidu. Osim toga jod je manje topljiv u vodi, a dobro topljiv u kalijevom jodidu. Otopina također omogućuje pravilno iskorištavanje proteina. To je ujedno i glavni razlog zašto je Lugolova otopina izvrstan i upotrebljiv izvor joda.
Dnevni unos Slovenaca
Dnevni unos joda za odraslu osobu mora biti 150 mg–200 mg. Dr. Miran Porenta utvrdio je da Slovenci uz svakodnevne obroke uobičajene hrane koja ne uključuje morsku ribu dobivaju 60 mg joda, zato nije dovoljno samo povećati unos joda prehranom, već ga treba dodavati.
Recenzije
Još nema recenzija.