Istine i zablude o jodiranoj soli kao odgovarajućem izvoru joda

Jeste li znali da bez joda naše tijelo ne može optimalno funkcionirati i da hrani svaku stanicu u našem tijelu? Mnogi procesi u tijelu ovise o jodu pa je jod ključni element koji je svakom čovjeku potreban za optimalno zdravlje od faze embrija pa nadalje. Koji su dakle kvalitetni izvori joda i kako osigurati dovoljan unos ovog minerala? Široko se vjeruje da se konzumira dovoljno s jodiranom kuhinjskom soli. Ali je li doista tako?

Rješavanje manjka joda jodiranjem kuhinjske soli

Svjetska zdravstvena organizacija i druge institucije u Sjedinjenim Američkim Državama zagovaraju dodavanje joda u kuhinjsku sol i promiču njegovu uporabu posljednjih 100 godina. Slovenija je uvela obvezno jodiranje soli prvi put 1953. godine, a drugi put 1999. godine kada je jodiranje povećano za 2,5 puta. Međutim, slovenski stručnjaci napominju da je količina joda kod nas premala i prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a dr. Miran Porenta napominje da cijelo područje Slovenije pripada endemskom području razine 1.

Osiguravaju li prirodni izvori joda dovoljan unos joda?

Prije rasprave o jodiranoj soli pogledajmo odakle sve možemo dobiti jod i koji su prirodni izvori joda jer je to jedini način za dobivanje joda – ljudsko tijelo jod ne može proizvesti samo. Tlo sadrži najviše joda u humusu i a ako ga tamo ima dovoljno, posljedično se nalazi i u voću i povrću koje se tamo uzgaja. Još više joda konzumira se s morskim plodovima poput ribe i morskih algi, ali morsku ribu trebate jesti gotovo svaki dan za odgovarajuću količinu dnevnog unosa joda. Osim toga, mora su sve zagađenija pa tako alge, ribe i školjke sadrže sve više i više štetnih teških metala. 

Možemo zaključiti da u prirodi nema dovoljno kvalitetnog joda, a osim toga danas je hrana više osiromašena jodom jer ga nedostaje u tlu. Također smo izloženi tvarima koje svakodnevno istiskuju jod, a na dodatni manjak joda utječe i onečišćenje zraka, vode, kemikalije u hrani, sredstva za čišćenje i kozmetika te prerađena hrana. Brom, koji se počeo dodavati kruhu i pekarskim proizvodima, također je problematičan jer ometa unos joda u tijelo. 

Što istraživanja govore o manjku jodirane soli i joda

Mnoge studije u inozemstvu i Sloveniji potvrdile su da jodirana sol nije dovoljna za opskrbu cijelog tijela jodom. Pogledajmo neka od najaktualnijih istraživanja provedenih u različitim zemljama i na različitim uzorcima:

• Talijansko istraživanje iz 2020. godine provedena na 1270 adolescenata: unatoč povećanom unosu soli (kroz prerađenu hranu i suvremeni način života) upotreba jodirane soli nije bila dovoljna za odgovarajući unos joda. Samo 20 % joda u tijelu dolazi iz jodirane soli, a sve ostalo dolazi iz hrane.
• Izraelsko istraživanje iz 2020. godine, provedeno na 105 trudnica: nedovoljna prisutnost joda u krvi 67 % trudnica.
• Tursko istraživanje iz 2020. na trudnicama: utvrđen nedostatak joda i potvrda da upotreba jodirane soli nije dovoljna za sprječavanje manjka joda.
• Američko istraživanje iz 2021. godine: 75 do 90 % unosa soli dolazi od prerađene hrane koja nije bogata jodom i mineralima. Da biste dobili dovoljno joda iz jodirane soli, trebali biste konzumirati više od pola žličice soli dnevno.
• Dr. Miran Porenta utvrdio je da Slovenci s dnevnim obrocima uobičajene hrane, koja ne uključuje morsku ribu, dobivaju 60 mg joda – a dnevni unos joda za odraslu osobu trebao bi biti od 150 do 200 mg. Zaključio je da nije dovoljno samo povećati unos joda kroz prehranu, već ga je potrebno dodavati. 

Zašto je kuhinjska bijela sol problematična?

Svaka prirodno dobivena (nerafinirana) morska sol sadrži jod, ali u malim količinama. Budući da je manjak joda globalni problem, nekoliko je zemalja donijelo odluku o jodiranju kuhinjske soli. Podaci pokazuju da je to značajno smanjilo pojavu gušavosti u tim vremenima, ali nedavna istraživanja ističu i drugu stranu te skreću pozornost na važnost sveobuhvatnog pristupa konzumiranju kuhinjske jodirane soli. Jod dodan soli može biti sintetički ili prirodan. Neki od glavnih razloga zašto kuhinjska jodirana sol možda nije najbolji izbor niti je dovoljan izvor kvalitetnog joda:

• sadržaj joda u soli smanjuje se s izlaganjem zraku, vlazi, svjetlosti. Čim otvorimo pakiranje jodirane soli, ona počinje gubiti jod.
• Također, vrlo velik postotak joda u soli gubi se kuhanjem. Pokazalo se da se kuhanjem morske ribe gubi oko 60 % joda, a pečenjem oko 20 %. 
• Dr. David Brownstein, jedan od najvećih stručnjaka za jod na svijetu, savjetuje konzumiranje isključivo nerafinirane soli jer je rafinirana sol beživotna – ne sadrži minerale, a izložena je i toksičnim kemikalijama kako bi se postigla bijela boja.
• Alfred Vogel, poznati švicarski travar i naturopat, ističe problem dodavanja anorganskog joda rafiniranoj soli. Smatra se da takva sol uzrokuje teška lupanja srca kod mnogih ljudi koji pate od hipertireoze. 

• Kuhinjska rafinirana bijela sol je lošije kvalitete od prirodno dobivene (himalajska, piranska nerafinirana…). Sadrži iznimno visok postotak klora i natrija koji narušavaju ravnotežu minerala u tijelu i zadržavaju vodu. Važni mikronutrijenti su izgubljeni. Prirodno dobivena morska sol, osim natrija i klora, sadrži i magnezij, kalcij i kalij, pa pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu. 
• Zbog procesa izbjeljivanja natopljena je problematičnim kemikalijama i aditivima, tragovi kemikalija (uključujući fluor) u soli otežavaju tijelu preuzimanje i apsorpciju joda. 

Koja je bolja alternativa jodiranoj soli za uvođenje joda u tijelo?

S obzirom na spomenuta istraživanja sada je jasno da se ne možemo osloniti na kuhinjska jodiranu sol kao kvalitetan izvor joda. Osim pravilne prehrane (uglavnom morske ribe i alge, a u manjoj mjeri i jaja, tamnozeleno povrće, meso) najviše možemo učiniti konzumiranjem potpuno prirodno dobivene soli koja nije bijeljena i rafinirana. Posljednji važan čimbenik je dodavanje joda u obliku dodataka prehrani. Međutim, i ovdje moramo paziti na kvalitetu izvora joda. Mnogi dodaci prehrani izrađuju se na bazi morskih algi ili školjkaša, koji su izvrstan izvor joda, ali su također često puni teških metala jer je more sve zagađenije. Također mogu djelovati kao alergen na tijelo. Kao najbolje rješenje nudi se elementarni jod koji je najčišći i besprijekoran izvor joda. Međutim, prije otprilike 200 godina dr. Lugol je utvrdio da konzumiranje čistog joda nije optimalno za ljudski organizam i da topljivost joda u vodi povećava jodid – reducirani oblik joda. Tako je nastala mješavina joda i kalijevog jodida koja je i danas nazvana po svom izumitelju – Lugolova otopina.

Konzumacija Lugolove otopine kao najoptimalnijeg izvora joda za ljude

Otkriće da su tijelu potrebna oba oblika joda (kalijev jodid i jod) za pravilno djelovanje i time ima najveći terapijski učinak bilo je veliko otkriće. Različita tkiva različito reagiraju na različite oblike joda. Lugolova otopina smatrala se sigurnim lijekom gotovo 150 godina i preporučili su je liječnici umjesto propisivanja nepotrebne kemije. Već uskoro su se pokazali iznimni učinci kod osoba koje pate od depresije, migrena, zatvora. Jod se već nekoliko desetljeća upotrebljava za liječenje cista (dojke, jajnici), ublažavanje menstrualnih problema, jod je također uspješno pomogao u liječenju raka vrata maternice, a rješenje je također pokazalo svoju učinkovitost u uklanjanju madeža na koži i komplikacija zbog uboda insekata. Danas je upotreba Lugolove otopine češća u alternativnoj nego u službenoj medicini jer liječnici preferiraju farmaceutske pripravke. 

Zašto je Medikoel Lugolova otopina dobar izbor?

U Medikoelu želimo održavati i poticati praksu upotrebe joda u obliku Lugolove otopine. Kroz priče pojedinaca koji su ponovno pronašli zdravlje uz odgovarajuću terapiju jodom te kroz klinička istraživanja dobivamo potvrdu koliko je ovaj mineral bitan za svakog pojedinca. To je razlog zašto već više od 10 godina pripremamo Lugolovu otopinu i od samog početka slijedimo izvornu recepturu dr. Hulde R. Clark gdje je riječ o 12-% otopini joda i kalijevog jodida. Ovaj je omjer najoptimalniji za ljudsko tijelo. Osim toga upotrebljavamo isključivo elementarni jod jer ne sadrži alergene i teške metale u usporedbi s jodom dobivenim iz morskih algi, školjki i riba. 

Izvori

https://drclark.si/dobro_branje/21/jod_zakaj_ga_potrebujemo_in_brez_njega_ne_moremo_ziveti/ pridobljeno 30. 5. 2024
https://www.avogel.si/Prebava/jodirana_sol_da_ali_ne.php preuzeto 4. 6. 2024.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8137629/ preuzeto 4. 6. 2024.
https://ijhpr.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13584-020-00367-4 preuzeto 4. 6. 2024.
https://www.health.harvard.edu/heart-health/cut-salt-it-wont-affect-your-iodine-intake preuzeto 4. 6. 2024.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2542096/ preuzeto 4. 6. 
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7406895/ preuzeto 4. 6.